Što (zapravo) čitaju srednjoškolci?

Čita i piše Sven Bečki, učenik 4. razreda Srednje strukovne škole, Samobor, prvoplasiran u kvizu znanja na ovogodišnjoj Mreži čitanja

Frank Herbert, Dina

Izd. Egmont, Zagreb / prev. Stanislav Vidmar

Kultni klasik koji i više od 50 godina nakon izlaska dobiva adaptacije na velikom ekranu, Dina nije samo ZF roman – on jedan od temelja žanra znanstvene fantastike. Roman prati Paula Atreidesa, budućeg vladara istoimene kuće. Kada njegova kuća dobije vlast nad pustinjskim planetom Arrakisom, dobivaju vlast i nad začinom melange, najrjeđom i najmoćnijom supstancom u svemiru. Tko kontrolira melange, kontrolira svemir. Ubrzo se otkriva duboko ukorijenjena korupcija u galaktičkoj vlasti koja završava smrću njegova oca. Bježeći u pustinju, Paul traži spas kod Fremena – domorodaca Arrakisa čije povjerenje mora zaslužiti ako želi preživjeti i osvetiti oca. Na površini je to epska priča o dalekoj budućnosti i distopiji koja ga čeka, ali je ujedno i politička kritika, filozofsko djelo, povijesni roman, ljubavna priča i još mnogo toga.

Ivo Balenović, 2084. Kuća Velikog Jada

Izd. Naklada Jesenski i Turk, Zagreb

Satirični roman koji ne shvaća nikoga – pa ni sama sebe – ozbiljno, Kuća Velikog Jada roman je u distopijskoj budućnosti gdje su diktatura i korporacije prevladale, a čovjekova jedina zabava je reality show. Naš glavni lik Vladimir, koji živi u zgradi B u naselju N, izabran je da sudjeluje u reality showu Kuća Velikog Jada, gdje će sljedećih 40 godina izgubiti pravo na privatnost kako bi se publika zabavila. Ovo je roman prepun stereotipa, crnog humora, alegorija, intertekstualnosti, referenci i mnogih neobičnih pojava, poput hodajućeg debelog crijeva, marševa za manje prava, virusa kao ljubimaca i ostalih stvari koje bismo inače pripisali filmu Idiocracy. Iako dosta neobičan i apsurdan, roman se bavi dubljim temama poput konzumerizma, korupcije, nepotizma i suvremenih pojava koje ugrožavaju naše društvo. Ako volite neugodne istine zapakirane u apsurd, ovo je knjiga za vas.

Ivana Šojat, Zmajevi koji ne lete

Izd. Naklada Ljevak, Zagreb

Zmajevi koji ne lete potresna je i duboka priča o trojici prijatelja koji se upuštaju u težak svijet sintetičke droge pod nazivom „osvježivači“. U ovom romanu, djelomično inspiriranom istinitim događajima koji su potresli Hrvatsku prije nekoliko godina, pratimo glavnog lika, dječaka Marijana koji završava u psihijatrijskoj bolnici nakon predoziranja. Tamo se suočava sa psihologom Robertom, koji pokušava razumjeti što ga je dovelo do ove točke, te sa svojim roditeljima koji svoje probleme prenose na Marijana. Ivana Šojat piše surovo i iskreno, ne skrivajući ružnu stranu ovisnosti, ali ni ljudsku toplinu koja opstaje čak i u najtežim trenucima. Ovo je priča o mladenačkoj potrebi za isticanjem, o bijegu od doma, ali i o ljubavi prema obitelji i prepoznavanju pravih prijatelja – priča koja pokazuje da sretni završeci, koliko god se činili nemogućima, ustvari postoje.

(Na ovogodišnjim trima razinama Mreže čitanja učenici su, uz roman Ivane Šojat, čitali i sljedeće naslove: Carlos Ruiz Zafón, Sjena vjetra i Jennifer Lynn Barnes, Igre nasljedstva, nap. ur.)